Please reload

Recent Posts

Nova lokacija: Shopping centar "Džananović"

October 4, 2018

1/4
Please reload

Featured Posts

Montesori pedagodija

February 8, 2018

U središtu Montesori pedagogije je dijete i uvijek se polazi od potreba djeteta. Cilj vaspitanja jeste obrazovanje koje omogućava da svako nađe svoju ulogu, svoje mjesto, svoj cilj postojanja i koje mu daje mogućnost da to ostvari.

 

Osnova Montesori metoda je da podstiče djetetovo interesovanje kroz aktivnost koje je dijete samo izabralo. Cjelokupno učenje bi trebalo da proizađe iz djetetove unutrašnje potrebe, a sam materijal rada bi trebalo da bude takav da podstakne interesovanje.

 

Sam metod ističe rano učenje do 3. godine, jer dijete na ranom uzrastu nesvjesno upija ono što intenzivno doživljava u svojoj okolini. Svjesni upijajući um (uzrast 3-6 godina), obilježeva pojavu svijesti, volje, ovladavanje jezikom, javljanje vještina. Pokazuje svjesnu glad za znanjem i sticanje složenijih vještina.

 

Period posebne osjetljivosti predstavlja unutrašnji proces, u kojima nagoni podstiču dijete na određenu aktivnost. Prisutan je u određenom vremenskom periodu.

 

Osjetljivost za govor – najranije se javlja i traje duže od ostalih.
Osjetljivost za red – javlja se u prvoj i drugoj godini.
Osjetljivost za spretnost u kretanju – potreba za kretanjem.
Osjetljivost za uočavanje malih dijelova cjeline.
Osetljivost za učenje putem čula.
Osetljivost za društveno ponašanje.


Montesori predagogija podstiče:
Nezavisnost: “Pomozi mi da uradim sam!”
Nezavisnost se ogleda u prirodnoj težnji djeteta da bude što samostalnije u toku svog razvoja.


Slobodu: “Granica moje slobode je sloboda drugih.”
Sloboda ne znači da svako čini što hoće, nego da je sam sebi gospodar.
Dijete se u razvojnom periodu uči nezavisnost, disciplini, poštovanju određenog reda, odgovornost.

 

Aktivnosti djece su najvećim dijelom individualne, ali ima i grupnih. Pripremljena sredina je okolina koja je primjerena potrebama djeteta i nudi sve što djetetu potrebno za fizički, umni, duševni razvoj, i igra ključnu ulogu u razvoju djeteta.

 

Montesori materijal

 


Montesori materijali su posebni didaktički materijali, koje je na temelju svojih opažaja djece i iskustva u radu sa djecom, te proučavajući radove Itarda i Segena razvila Marija Montesori.

Osobine materijala su dostupnost djetetu, podsticanje djetetove aktivnosti. Vježbe prate razvojne potrebe, od jednostavnijih ka složenijim, od konkretnih ka apstraktnim uz mogućnost da se uoče greške u radu.

 

Jedino pravilo u Montesori prostoru je: “Nakon bavljenja nekim materijalom potrebno ga je vratiti na isto mjesto na kojem se nalazio i dovesti ga u isto stanje u kakvom je zatečen, kako bi i iduće dijete koje ga odabere moglo njime steći potrebne vještine i znanja.

 

Montesori pedagogija posebno razrađuje materijal i vježbe za pojedine vaspitne oblasti:

vježbe praktičnog života
vježbe za podsticanje razvoja čula
vježbe za podsticanje govora
vježbe matematike


U ranom uzrastu postoji pet osnovnih centara interesovanja: praktični centar, čulni centar, matematički centar, centar za kulturu i centar za jezik. Kasnije se uvode geografija, istorija i prirodne nauke.

 

Takođe, posebno važnu ulogu ima muzika, jer se vjeruje da ona potpomaže sposobnost rješavanja matematičkih zadataka, takođe pomaže fizičku koordinaciju, ravnotežu, koncentraciju, pamćenje, govor i samodisciplinu. Isto tako podstiče samopouzdanje i poboljšava sposobnost učenja.

 

Ko je Marija Montesori?


Marija Montesori (1870-1952) je bila prva žena-ljekar sa završenim medicinskim fakultetom u Italiji, obrazovni radnik i pedagog, filozof i filantrop. Najpoznatija je po svom obrazovnom sistemu “Montesori”, koji se odnosi na djecu od rođenja do adolescencije. I sama je bila roditelj, a svog jedinog sina odgajala je kao samohrana majka.

U toku studija radila je u psihijatrijskoj bolnici sa djecom ometenom u razvoju. U saradnji sa Itardom i Segenom razrađuje materijale za djecu sa posebnim potrebama. Sve više se bavila pedagogijom, a 1907. godine otvara prvu “Dječju kuću” u Rimu. Tražila je novi pristup u obrazovanju i vaspitanju djece. Od 1909. godine napušta ljekarsku praksu i posvećuje se obrazovanju vaspitača i učitelja. Njene obrazovne metode su i danas u primjeni u velikom broju državnih i privatnih škola širom svijeta.

 

Izvor: pitajdefektologa

Share on Facebook
Share on Twitter
Please reload

Please reload

Archive

© 4 kutka 2018.